O hodočašću

Hrvatski narod je oduvijek poznat po svojoj vjernosti Katoličkoj Crkvi i pobožnici Djevici Mariji, posebno je veliki utjecaj ostavio zavjet Djevici tijekom Domovinskog rata. Pomoć nam je potrebna i danas kada pokušavamo stvoriti bolju budućnost temeljenu na kršćanskim vrijednostima stoga obilazimo svetišta odvjetnice Hrvata, stadosmo rame uz rame, zavjetovani u ovom hodu, i molimo Božje oproštenje, i da nam udijeli mir, snagu, vjernost, i svaku milost Božju koja nam je potrebna za obnovu Hrvatske.

Bratovština je 2015. pokrenula zavjetno hodočašće „Marijanski zavjet za Domovinu“, koje prolazi svim većim marijanskim svetištima, od istoka do juga Hrvatske za projekt je dobivena podrška od strane raznih ministarstava, nadbiskupa i biskupa u Republici Hrvatskoj te Visoko pokroviteljstvo Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Hodočasnički put, odnosno njegov glavni tok, dug je oko 1700 km, uz još 600 km priključnih ruta. Zavjetno hodočašće 2019. godine slavi 5. obljetnicu. Lokalno stanovništvo u mjestima kojima prolazi ruta i sudionici hodočašća će se osvijestiti o važnosti sakralne, kulturne i prirodne baštine te istine o Domovinskom ratu na njihovom području i biti potaknuti na očuvanje i promociju istih. Očekivani utjecaj kroz duži niz godina jest da ciljane skupine potvrde svoju esencijalnu ulogu u zajednici radom na očuvanju baštine njihovog kraja za nove generacije.

OPIS RUTE

Hodočasnička ruta kreće iz Osijeka preko našeg najistočnijeg svetišta sjeverne Hrvatske, Aljmaš, a završava na Srđu kod Dubrovnika. Cilj je na tom putu spojiti što veći broj važnijih svetišta, preko Zagreba, Rijeke, i Dalmacijom do posljednjeg odredišta u Dubrovačkoj biskupiji. Ruta hodočasničkog puta povezuje sva marijanskia i ostala najznačajnija svetišta kroz Hrvatsku, s prolaskom i kroz Bosnu i Hercegovinu.

Svaku etapu prelazi druga skupina hodočasnika, i prolazi unaprijed određenu rutu puta. Na glavnoj ruti matici, pridružene su četiri priključne rute koje se s njom spajaju u najbližim svetištima, glavna ruta premrežava cijelu Hrvatsku. Hodočasnički put, odnosno njegov glavni tok, dug je oko 1700 km, uz još 600 km priključnih ruta.

Bitne odrednice projekta:

  • Zaštita okoliša
  • Duhovno-turistički sadržaj (vjerski turizam)
  • Upoznavanje s kulturnom baštinom RH (vjerski turizam, Europska kulturna ruta)
  • Regionalni razvoj (vjerski turizam)
  • Sportsko-rekreativni sadržaj (pješačke i biciklističke staze)
  • Socijalna uključenost (branitelji, mladi,
  • Upoznavanje s povijesnom baštinom RH i promicanje temeljnih vrijednosti naše Domovine i Domovinskog rata

 

Zaštita okoliša

Prolaskom kroz značajna mjesta prirodne baštine (nacionalni parkovi, parkovi prirode, značajni krajobrazi i sl.), promiče se njihova vrijednost. Ideja razvoja prenoćišta baziranih na eko proizvodnji doprinosi razvoju ekoloških proizvoda i zdrave prehrane, ali i stvaranju zelenih održivih radnih mjesta (energetski učinkoviti objekti i proizvodnja).

Duhovno-turistički sadržaj

Cijeli projekt predstavlja duhovno-turistički izazov i vrijedno iskustvo za svakog sudionika, a svojim svakodnevnim različitim programima, uz stručno vodstvo, daje posve novu razglednicu hrvatske duhovno-turističke ponude (vjerski turizam). Osim spomenutog, turistički potencijal naših gradova i sela koji se nalaze na hodočasničkom putu, može se svjetskoj javnosti prikazati kao privlačno odredište preko letaka i monografija s povijesno-kulturnim sadržajem.

Promicanje i očuvanje kulturne baštine RH

Hodočasnički put „Marijanski zavjet za Domovinu“ vodi kroz mjesta gdje se nalaze sakralni objekti zaštićenih spomenika kulture od Osijeka i Aljmaša, sve do Dubrovnika, koji zajedno sa spomenicima kulture pod zaštitom UNESCO-a, stvaraju najljepšu razglednicu cjelokupne kulturne baštine Hrvatske. Svaki od njih bit će obrađen u tiskanom obliku, pomoću kojeg će se hodočasnici upoznati s navedenim značajkama (suradnja s lokalnom zajednicom, biskupijama, turističkim zajednicama itd.). Osim spomenika kulturne baštine, na putu upoznajemo mnoge ljude, koji nas također obogaćuju svojim znanjem i iskustvima, pričama i pjesmama iz tradicija i običaja njihovog kraja, te nas tako bolje upoznaju i s nematerijalnom baštinom naše domovine.

Regionalni razvoj

Zamišljeni razvojni centri (prenoćišta) trebaju biti smješteni na ključnim lokacijama kojima prolazi mnoštvo ljudi, kako bi se omogućio rad tijekom cijele godine. Cilj je nakon izrade objekata, dati ih na koncesiju malim obiteljskim gospodarstvima pod strogim uvjetima. Na zakonskoj osnovi svi OPG-ovi moraju biti umreženi te se na ugovornoj osnovi opskrbljivati proizvodima iz zavičajnog dijela domovine u kojem se konkretni OPG nalazi. Na taj način bi se razvio pozitivan duh koji bi bio pokretač opstanka manjih OPG-ova, što bi se uokvirilo kao najkvalitetnija hrvatska ponuda.

Svaki od spomenutih objekata imao bi minimalno dvadeset ugovornih obveza, te bi njegov opstanak počivao na povoljnoj gastro-turističkoj ponudi. Osim svoje osnovne uloge, objekti bi služili promidžbi malog i srednjeg poduzetništva tog kraja, dajući prvenstvo tradicionalnim zanimanjima, zanatima i obrtima tog kraja.

Ako uzmemo u obzir činjenicu da bi se predviđeni razvojni centri (prenoćišta) gradili na udaljenosti od 20-30 km, na duljini puta od 1700 km, možemo zaključiti da bismo s više od 100 objekata podigli na noge zavičajne OPG-ove, koji bi jamčili daljnji razvoj i trgovinu izvornih hrvatskih proizvoda.

Paralelno s ovim projektom radimo i na projektu zajedničkog marketinga i promocije za sve OPG-ove, braniteljske zadruge i zanate (crobuy.com – internet mreža), te im na taj način želimo osigurati lakše plasiranje proizvoda i međusobno povezivanje i informiranje o svim mogućnostima današnjeg tržišta.

Sportsko-rekreativni sadržaj

Ruta kojom prolazi hodočašće zamišljena je kao put koji se može prelaziti pješice ili biciklom. Ova ruta postat će najduža biciklistička staza u Republici Hrvatskoj u dužini od 1700 km. Takav sportsko-rekreacijski turizam može se promovirati kao jedna od većih biciklističkih tura u Europi. Bitan dio je i promicanje zdravog načina života, isticanje važnosti kretanja za održanje zdravog duha u zdravom tijelu kroz promicanje i provođenje dnevnih ili višednevnih pješačenja.

Socijalna uključenost

Projekt potiče rad sa zanemarenim skupinama poput branitelja, nezaposlenih, osobito mladih, te im pruža nadu i novi smisao i donosi život u ruralne, zapostavljene sredine. Na taj način ovim socijalno isključenim skupinama pruža se novi način resocijalizacije, kroz uključivanje u održavanje raznih programa, koji su dio cijelog projekta.

Projekt pozitivno utječe na psiho-socijalni život branitelja. Braniteljima se tako pruža psiho–socijalna podrška, u timu mladih ljudi su i psiholozi koji im mogu pomoći oko specifičnih problema koji ih muče, ako već ne pomogne sama činjenica da ih netko želi čuti i cijeni što oni misle i sve što su učinili, a i dalje mogu učiniti za cjelokupno društvo.

Branitelji obilaskom domovine dobivaju novi cilj i smisao, te se uključuju u društvo na novi način, pokazuje im se da se cijeni njihova žrtva i sav napor koji su uložili u stvaranje naše države. Svoje veliko i vrijedno iskustvo stečeno tijekom rata prenose mladim generacijama, na kojima ostaje izgradnja budućnosti naše domovine. Njihovo iskustvo je dragocjeno jer nas podsjeća da trebamo cijeniti vlastitu slobodu i državu, koja je teškom mukom stečena. Osim toga, iskustvo koje su stekli organizacijom ljudi u borbenim jedinicama, mogu pomoći mladim ljudima shvatiti na koji način najbolje organizirati tim ljudi, prilikom rada na određenim projektima, kako bi bili efikasniji, osobito u novim okolnostima i kriznim situacijama civilnog društva.

 

Upoznavanje s povijesnom baštinom RH i promicanje temeljnih vrijednosti naše Domovine i Domovinskog rata

Sama ideja rodila se pri obilasku hrvatskih stratišta iz obrambenog Domovinskog rata zajedno s mladim ljudima. Obilasci su imali u vidu obrazovno-duhovnu notu, pri čemu su branitelji govorili o povijesti obrane Domovine, svjedočili o svojim životnim putovima – usponima i padovima. Kroz predavanja se prenosi znanje o značajnim mjestima hrvatske povijesti, obilaze se spomenici suborcima i na taj način im se iskazuje poštovanje. Zbližavanje s mladima ima za cilj premostiti i nadići međugeneracijska nerazumijevanja i krivog razumijevanja pojedinačne razine odnosa te kulturno-političke svakodnevnice.