Aktualno

Narod.hr: Marijanski zavjet za Domovinu oživljava duhovni, ekonomski i društveni život Hrvatske

„Sve više branitelja se želi uključiti u hodočašće Marijanskog zavjeta za Domovinu jer u tome vide jednu pozitivnu dimenziju gdje mogu slobodno pričati i znaju da su ponovno korisni. To je za njih i fizička i psihička terapija te ujedno i roditeljska uloga u kojoj mladima prenose ono što su doživjeli u ratu, dok ih mladi sa zanimanjem slušaju. Usput stvaramo najljepšu razglednicu u Hrvatskoj.“, rekao je Anđelko Đerek predsjednik Marijanskog zavjeta za Domovinu.

Prije tri godine nije ni zamišljao da će se njegova prvotna ideja razviti u ovako velikom obujmu kao što se razvija danas. „Danas se nalazimo u jednoj slatkoj situaciji gdje imamo ispred sebe napisati šest europskih projekata, imamo dokumentarni film o Marijanskom zavjetu što je projekt koji je na sreću prepoznalo Ministarstvo branitelja koje ga je i financiralo.“

Anđelko Đerek je umirovljeni visoki časnik Hrvatske vojske koji je prošao sva ratišta.

„Nakon završetka rata pokušao sam, na jedan način, sam sebi izmoliti milost kod Boga za oprost grijeha, da pronađem sam sebe u ovom izgubljenom političkom i ekonomskom vremenu. Sugerirali su mi da odem na Put Svetog Jakova ako želim pronaći sebe i biti s Bogom.“

I tako je na put otišao 2013. godine s nekoliko prijatelja. Na Putu sv. Jakova je u mislima zapazio nešto što ga je jako privuklo. „Razmišljajući o našoj ispaćenoj i razorenoj državi u ratu, koju sam, nažalost, s oružjem proputovao, došao sam do zaključka kako je danas toliko marijanskih svetišta koja su posjećena u određenim godišnjim terminima, kada se slavi Blažena Djevica Marija, dok u ostalim godišnjim periodima, rekao bih, ne žive. Nitko nije pokušao vezati sva Marijanska svetišta u jedno veliko hodočašće.“

Njega kao branitelja, proganjala je jedna misao: „Posuđujemo novce da bismo se otišli moliti u Španjolsku, a mi kao Marijanska država, država koja kroz povijest štuje Blaženu Djevicu Mariju, imamo toliko mogućnosti. Ne možemo u jednom danu prelistati sebe, a kamoli izmoliti milost, pa nekako dobro dođe da jednu iskrenu molitvu uputimo prema Bogu, a s druge strane da pogledamo Hrvatsku, da je upoznamo.“, rekao je Đerek koji je po dolasku iz Španjolske svoju ideju ispričao pateru Ivanu Manduriću Ikeu, današnjem duhovniku Bratovštine.

Pater Ike je bio oduševljen i ubrzo su krenuli u realizaciju ideje. Pokrenuli su projekt 2015. godine. Ucrtali putove i povezali svetišta. Danas imaju 1700 kilometara prijeđenih na tom putu. A puno toga ih još čeka.
Rade s vrlo malo zaposlenih ali imaju veliku bazu volontera. Jedna od zaposlenih članova u Marijanskom zavjetu za Domovinu je i dvadesetšestogodišnja Ivona Skoko, glasnogovornica Marijanskog zavjeta za Domovinu.

Marijanskom zavjetu se priključila u drugoj godini hodočašća. Kako vrijeme prolazi organizacija hodočašća je sve bolja. „Sad imamo i policijsku pratnju te kola hitne pomoći za svaki slučaj, kroz cijelu rutu hodočašća. Jako je dobar odaziv župa, turističkih zajednica u određenim krajevima kroz koje prolazimo. Svi su od izrazito velike pomoći. Prošle godine smo uspjeli osigurati i smještaj za svakog hodočasnika.“, rekla je Ivona.

Sam Marijanski zavjet osim hodočašća ima jako puno projekata. Nedavno su se vratili iz Bruxellesa gdje su dobili potvrdu da je ono što rade priznato na europskoj razini te da imaju ljude koji će im pomoći oko izrade projekata.

„Krenut ćemo sada puno ozbiljnije s provedbom svih tih projekata jer imamo još Crobuy.com (internet mreža) – „ Hrvatski proizvod u hrvatskom domu“ što je direktno povezivanje svih braniteljskih zajednica, zanata, OPG-ova itd. Ono što mi želimo napraviti su razvojni centri. Duž cijele rute na otprilike 100 kilometara udaljenosti napraviti svoje samostojne zelene objekte koji su samoodrživi, koji će raditi kroz cijelu godinu. Imat će gastro turističku ponudu, izložbeni prostor, smještaj, i to na razini cijele države. Kroz cijelu rutu namjeravamo napraviti i biciklističku stazu kako bi hodočasnici mogli i biciklom obilaziti Hrvatsku i Marijanska svetišta“, objasnila je Ivona Skoko.

„Želimo uključiti obiteljska gospodarstva, OPG zanate i braniteljske zadruge i na taj način doći do svakog čovjeka koji nešto proizvodi, koji želi to prodati i u tome uspjeti. Time, osim duhovnog aspekta, želimo poboljšati ekonomsku i društvenu sliku Hrvatske.“, nadodao je predsjednik Anđelko Đerek.

U počecima nastajanja Marijanskog zavjeta za Domovinu vrlo mala grupa krenula je na hodočašće, a sada imaju preko 2000 prijavljenih hodočasnika. Zasad još uvijek hodaju 75 dana zajedno. Putem prijave na njihovoj stranici hodočasnici mogu birati rute kojima će se priključiti. „Čujemo da sve više ljudi uzima godišnji da hoda s nama. Većina ih dođe vikendom. Budući da sad baš organiziramo hodočašće onda idemo svi zajedno, nema ‘rasipanja kolone’. Ali kad uvedemo hodočašće tijekom cijele godine, onda će ljudi moći ići kako god žele.“, rekla je Ivona.

Financiraju se uglavnom donacijama. Nedavno su bili pozvani u Europski parlament predstaviti svoj projekt gdje su dobili veliku podršku od europarlamentaraca te stručnu edukaciju vezanu za izradu projekata.
Osim u Europskom parlamentu i Ministarstvu branitelja, Marijanski zavjet za Domovinu prepoznat je i u Ministarstvu zaštite okoliša.

U Marijanskom zavjetu za Domovinu uskoro očekuju certifikat kojim će ovo hodočašće postati službeno međunarodno. Spajat će rute hrvatskih marijanskih svetišta s marijanskim svetištima u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i BiH. Na primjer, Mađarska s Osijekom, Rijeka s Italijom. Ovo su zapravo priključne rute koje će dodati glavnoj ruti koja ostaje ista.

S obzirom da hodočašće traje 75 dana, na svakoj dionici imaju jednog duhovnika i vođu puta. Dok je duhovnik zadužen za duhovni program, vođa puta organizira put.

Hodočašće Marijanskog zavjeta za Domovinu, sve je, samo ne obično hodočašće. U tri godine hodočašćenja imali su maratonce koji su pretrčali jednu dionicu od 40 kilometara, jedan je čovjek sam hodao dva dana kako ne bi pukla nit neprestanog hodanja od 75 dana. Bio je to veteran Domovinskog rata, koji je hodao po 60, 70 kilometara u dva dana.

„Imali smo i dosta trudnica, po kiši i vremenu gdje sam se i ja osobno zabrinuo.“ Rekao je Đerek te je dodao da su imali i hodočasnike ‘hodače’ koji su navršili 80 godina života. „Mi smo ih čak odgovarali da ne hodaju toliko, zbog krhkog zdravlja i vremenskih uvijeta ali oni su bili uporni.“, rekao je predsjednik Zavjeta.

Ivona je u ove dvije godine prohodala sveukupno 240 kilometara s Marijanskim zavjetom za Domovinu. „Nisam vjerovala da će se jedna Slavonka kao ja moći popesti na Velebit, ali uspjela sam!“, prepričava Ivona kroz smijeh dodajući kako baš ovu rutu preporuča svima.

Od tog hoda u njenom osobnom životu promijenilo se puno toga. „Mislim da sam prvi put istinski zavoljela Hrvatsku. Meni je ona oduvijek bila lijepa ali nisam je baš poznavala. Ovo je bila idealna prilika da upoznam Hrvatsku. Uvijek mi je bio san proći cijelu Hrvatsku, ali uvijek je bio problem taj financijski dio. Htjela sam otići i u inozemstvo. No, nakon hoda mi je nekako prirodno došlo da ne trebam otići, da ovdje ima ljudi s kojima možeš puno toga napraviti.“, zaključila je Ivona.

Izvor: narod.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *