Za članove Marijanskog zavjeta, 6.i 7. studenog, domaćini našeg zavjetnog hodočašća iz Kijeva, organizirali su planinarski Križni put na Kijevski Bat. Kijevo je smješteno podno Dinare, između Vrlike i Knina.
Na uzvisini iznad sela Kijevo, 2004. godine postavljen je spomen križ, na spomen svih križnih puteva Kijevljana.
Kijevo se prvi put spominje 1315. godine. Tijekom svojeg postojanja bilo je pod vlasti Turaka, Mlečana i Francuza, a sudjelovali su i u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Kijevo je ostavilo duboki trag u Domovinskom ratu. Kijevo je na početku Domovinskog rata nosilo strateški značaj za pobunjene Srbe koji su nastojali stvoriti SAO Krajinu.
Naime, Kijevo je smješteno na cesti koja povezuje Sinj – Knin. Samim time je stajalo i između sela s većinskim srpskim stanovništvom, Polača, Civljane i Cetina. Kako bi se povezali, srpski pobunjenici odlučili su izvršavati pritisak na stanovništvo Kijeva koje je bilo 99,6% rimokatoličke vjeroispovijesti i izjašnjavalo se kao hrvatsko stanovništvo.
Zbog učestalih prijetnji MUP u Kijevu organizira policijsku postaju Kijevo 28.4.1991.
25. kolovoza 1991. godine Ratko Mladić izdaje zapovijed JNA za napadom Kijeva teškim naoružanjem. Kijevo se naredna dva dana nalazilo pod paljbom oko 1.500 projektila. Na samo mjesto je bačeno i 8 zrakoplovnih bombi. Kijevo je u potpunosti spaljeno. 70 osoba koje je sudjelovalo u obrani mjesta je zarobljeno i odvedeno u Knin. Spaljena je do temelja kijevska crkva, simbol hrvatstva u ovim krajevima, srušeni su i zapaljeni, svi domovi, škola, ambulanta, mjesni dom.
Jedan dio prognanih vojno sposobnih ljudi uključio se u obranu domovine u 126. brigadi Hrvatske vojske. Drugi dio uključio se u postrojbe MUP-a RH. U ovim postrojbama doživjeli su najteže bitke u obrani Sinja i Šibenika, ali i slavu prve veće pobjede u Domovinskom ratu na Južnom bojištu.
Foto: Krešimir Čeko i Damir Podoreški